Slobodan sam obratiti vam se izravno, ne samo u ime povijesti i
vrijednosti koje nas spajaju, nego i zato što za to postoji nužnost.
Predstojeći europski izbori bit će presudni za budućnost našeg
kontinenta.
Nikada poslije Drugog svjetskog rata Europa nije bila toliko potrebna. Pa
ipak, Europa nikada nije bila u tolikoj opasnosti.
Brexit je samo simbol toga. Simbol krize Europe, koja svojim narodima nije
bila u stanju pružiti zaštitu pred velikim šokovima suvremenog svijeta.
Brexit je i simbol europske zamke. Ne, zamka nije pripadnost europskoj
uniji; zamka leži u laži i neodgovornosti koje je mogu uništiti. Tko je
Britancima rekao istinu o njihovoj budućnosti nakon Brexita? Tko im je
govorio o gubitku pristupa europskom tržištu? Tko je govorio o rizicima za
mir u Irskoj povratkom na granicu iz prošlosti? Nacionalističko uzmicanje
ne nudi ništa; to je odbacivanje bez projekta. I ta zamka prijeti cijeloj
Europi: izrabljivači gnjeva, podržani lažnim informacijama, obećavaju sve
i svašta.
Suočeni s tim manipulacijama, moramo ustati. Ponosni i zdravog razuma.
Reći najprije što je Europa. To je povijesni uspjeh: pomirenje
opustošenog kontinenta, u novom projektu mira, napretka i slobode. Nemojmo
to nikada zaboraviti. I taj nas projekt i danas štiti: koja zemlja može
djelovati sama protiv agresivnih strategija velikih sila? Tko može tvrditi
da je suveren, sam, suočen s digitalnim divovima?
Kako bismo se oduprli krizama financijskog kapitalizma bez eura, koji je
snaga čitave Unije? Europa je ujedno i tisuće svakodnevnih projekata koji
su promijenili izgled naših prostora, neka obnovljena srednja škola, neka
izgrađena cesta, brzi pristup Internetu koji napokon postaje realnost.
Ta borba je svakodnevna obveza, jer se ni Europa ni mir nikada ne smiju
uzeti zdravo za gotovo. I zato se ja, u ime Francuske, neumorno borim za
daljnji razvoj Europe i za obranu njenog modela. Pokazali smo da je moguće
ono za što nam je bilo rečeno da je nedostupno: stvaranje europske obrane
ili zaštita socijalnih prava.
Ali moramo učiniti više, brže. Jer postoji druga zamka, zamka tapkanja u
mjestu i ravnodušnosti. Suočeni s velikim šokovima u današnjem svijetu,
građani nam često govore: "Gdje je Europa? Što radi Europa? ”. Ona je u
njihovim očima postala bezdušno tržište. Ali Europa nije samo tržište,
ona je i projekt. Tržište je korisno, ali ne smije zasjeniti potrebu za
granicama koje štite i za vrijednostima koje ujedinjuju. Nacionalisti
griješe tvrdeći da naš identitet brane izdvajanjem iz Europe; jer upravo
nas europska civilizacija ujedinjuje, oslobađa i štiti. Ali varaju se i
oni koji ne žele ništa promijeniti, jer poriču strahove koje narodi
proživljavaju, poriču sumnje koje podrivaju naše demokracije. Ovo je
odlučujuća prekretnica za naš kontinent; trenutak u kome zajednički
moramo, i politički i kulturno, ponovno osmisliti oblike naše civilizacije
u svijetu koji se mijenja. Ovo je trenutak europske Obnove. Stoga,
odupirući se iskušenjima povlačenja i podjela, predlažem da zajedno
pokrenemo Obnovu Europe kroz tri strateške vizije: slobode, zaštite i
napretka.
Obranimo našu slobodu
Europski model temelji se na slobodi čovjeka, raznolikosti mišljenja i
stvaralaštva. Naša prvotna sloboda je demokratska sloboda, ona koja nam
omogućuje odabir naše vladajuće strukture, dok prilikom svakih izbora,
strane sile pokušavaju utjecati na naše glasove. Predlažem stvaranje
Europske agencije za zaštitu demokracija koja će u svaku državu članicu
uputiti europske stručnjake za zaštitu njenog izbornog postupka od cyber
napada i manipulacija. U tom duhu neovisnosti moramo također zabraniti
strano financiranje europskih političkih stranaka. Moramo, putem
europskih propisa, stati na kraj govoru mržnje i nasilja na Internetu,
jer je poštivanje pojedinca temelj naše civilizacije ljudskog
dostojanstva.
Zaštitimo naš kontinent
Osnovana na temelju unutarnjeg pomirenja, Europska unija zaboravila je
obratiti pozornost na svjetsku stvarnost. Ipak, niti jedna zajednica ne
pruža osjećaj pripadnosti ukoliko nema okvire koje će štititi. Granica,
to je sloboda u sigurnosti. Moramo preispitati Schengenski prostor:
svi koji u njemu žele imati udjela moraju preuzeti odgovornost
ispunjavanja svojih obveza (stroga kontrola granica) i solidarnosti (ista
politika azila, ista pravila prihvata i odbijanja). Zajednička granična
policija i europski ured za azil, stroge obveze nadzora, europska
solidarnost kojoj, pod vodstvom Vijeća Europe za unutarnju sigurnost,
svaka zemlja daje svoj doprinos: vjerujem, suočeni s postojećim izazovima
migracija, u Europu koja istovremeno štiti i svoje vrijednosti i svoje
granice.
Isti uvjeti moraju se primijeniti i na obranu. U posljednje dvije godine
postignuti su značajni napretci, ali moramo dati jasne smjernice:
obrambeno-sigurnosni sporazum morat će utvrditi naše neophodne obveze,
u odnosu na NATO i naše europske saveznike: povećanje vojnih izdataka,
operativnost klauzule o uzajamnoj obrani, pridruženje Ujedinjene
Kraljevine Europskom vijeću za sigurnost radi pripreme naših zajedničkih
odluka.
Naše granice također moraju osigurati i pošteno tržišno natjecanje.
Koja svjetska sila prihvaća nastaviti trgovinsku razmjenu s onima koji ne
poštuju niti jedno od njenih pravila? Ne možemo šutke trpjeti. Moramo
reformirati sustav tržišnog natjecanja, unaprijediti našu trgovinsku
politiku: kazniti ili zabraniti u Europi tvrtke koje ugrožavaju naše
strateške interese i naše temeljne vrijednosti, a to su ekološki
standardi, zaštita podataka i pravično plaćanje poreza, a u strateškim
industrijama i našim javnim nabavama usuditi se dati prednost europskim
ponuditeljima, kako to u svojim zemljama čine naši američki ili kineski
suparnici.
Oporavimo duh napretka
Europa nije drugorazredna sila. Europa je u cjelini avangarda: uvijek je
bila u stanju odrediti norme napretka. Zbog toga se projekt Europe
mora daleko više temeljiti na usmjeravanju prema zajedničkim ciljevima, a
ne na suparništvu: Europa, u kojoj je stvorena socijalna sigurnost, mora
za svakog radnika, od istoka do zapada i od sjevera do juga, uspostaviti
socijalni štit koji mu jamči istu zaradu na jednakom radnom mjestu i
svakoj zemlji prilagođenu minimalnu europsku plaću, koja bi se kolektivno
revidirala jednom godišnje.
Ali obnova napretka podrazumijeva i našu obvezu da budemo predvodnici u
borbi za ekološku održivost. Hoćemo li sutra vlastitu djecu moći pogledati
u oči ako ne smanjimo svoj ekološki dug? Europska unija mora sebi
postaviti jasne ciljeve – postići ugljičnu neutralnost do 2050. godine,
prepoloviti primjenu pesticida do 2025. godine - i prilagoditi svoje
politike realizaciji tog projekta: osnovati Europsku klimatsku banku
za financiranje ekološke tranzicije; europsko sanitarno tijelo za
jačanje nadzora nad hranom; oduprijeti se prijetnjama lobija, omogućiti
neovisnu znanstvenu procjenu tvari opasnih za okoliš i zdravlje ... Sva
naša djelovanja moramo usmjeriti prema provedbi tih neizbježnih ciljeva:
od Središnje banke do Europske komisije, od europskog proračuna do plana
ulaganja za Europu, sve naše institucije moraju kroz svoja djelovanja
voditi računa o klimatskim promjenama.
Napredak i sloboda - to znači moći živjeti od svoga rada: za stvaranje
radnih mjesta, Europa treba povećati svoju sposobnost predviđanja. Stoga,
uspostavom europskog nadzora velikih platformi (brže sankcioniranje
povreda tržišnog natjecanja, transparentnost njihovih algoritama ...),
Europa ne samo da mora digitalne divove podrediti zakonskim okvirima, nego
i poticati financiranje inovacija dodjeljivanjem novom Europskom
vijeću za inovacije proračun za preuzimanje vodstva u novim, takozvanim
disruptivnim tehnologijama kao što je umjetna inteligencija, usporediv s
proračunom Sjedinjenih Američkih Država.
Europa koja razmišlja u svjetskim okvirima, mora se okrenuti prema
Africi, s kojom moramo izgraditi pakt o budućnosti. Preuzimanjem
zajedničke sudbine, podupiranjem njenog razvoja ambicioznim, a ne
obrambenim planovima: investicijama, sveučilišnim partnerstvima,
obrazovanjem mladih djevojaka ...
Sloboda, zaštita, napredak. To su temelji na kojima moramo obnoviti
Europu. Ne smijemo dopustiti da nacionalisti koji nemaju rješenja
iskoriste gnjev naroda. Ne možemo u dubokom snu hodati oslabljenom
Europom. Ne smijemo postati robovi rutine i iluzije. Europski humanizam
od nas zahtjeva da djelujemo. Građani posvuda traže veće sudjelovanje u
promjenama. Zato predlažem da do kraja godine, s predstavnicima europskih
institucija i država, organiziramo Konferenciju za Europu, koja će
predložiti sve potrebne promjene za naš politički projekt, bez ikakvih
tabua, uključujući i reviziju samih Ugovorâ. Ova konferencija će
uključivati panele građana, uzimajući u obzir mišljenja sveučilišnih
stručnjaka, socijalnih partnera, vjerskih i duhovnih predstavnika.
Definirat će plan za Europsku uniju kojim će se predložiti konkretne
akcije za provođenje svih glavnih prioriteta. Nesuglasice će postojati,
ali je li bolje imati zamrznutu Europu ili Europu koja napreduje iako
različitim brzinama, ostajući otvorena za sve?
U toj Europi narodi će stvarno preuzeti kontrolu nad svojom sudbinom;
u toj će Europi, siguran sam, i Ujedinjena Kraljevina naći svoje mjesto.
Građani Europe, Brexit je slijepa ulica i pouka za sve nas. Oslobodimo se
te zamke, dajmo smisao nadolazećim izborima i našem projektu. O vašoj
odluci ovisi može li Europa sa svojim vrijednostima napretka koje
utjelovljuje, biti više od jedne povijesne epizode. To je izbor koji vam
predlažem, kako bismo zajedno zacrtali put prema europskoj Obnovi.